najčitaniji autor prošlog vijeka

Agata Kristi: Godišnjica smrti besmrtne kraljice krimića

  • Izvor: B92
  • 12.01.2022.17:31

Njeno ime istorija odbija da izbriše. Sa odštampanih više od 2 milijarde primjeraka knjiga, Agata Kristi, najčitaniji je autor prošlog vijeka. Genijalnost zapleta, suptilnost likova i privatni život koji takođe nije bio lišen burnih obrta, definišu je kao neprikosnovenu kraljicu krimi romana. Na današnji dan, prije 46 godina, fizički je napustila ovu planetu, ali besmrtnost njenog uma i likova koje je stvorila, nipodaštavaju činjenicu da fizički ne egzistira među nama.

Ovo je 15 zanimljivih činjenica o slavnoj autorki.

1. Majka Agate Kristi bila je protiv toga da njena ćerka uči da čita

Pre nego što je postala spisateljica bestselera, za Agatinu majku se govorilo da je bila protiv toga da njena ćerka uči da čita do 8. godine i insistirala je na školovanju od kuće. Gospođa Kristi je odbila da dozvoli Agati da nastavi bilo kakvo formalno obrazovanje sve do njene 15. godine, kada se izborila da je porodica pošalje u parisku školu.

2. Njen prvi roman ustvari je bio rezultat igre "Istina ili izazov"

Nakon adolescencije koju je provela u čitanju knjiga i pisanju priča, Agatina sestra Madž je izazvala svog brata i sestru da napišu romane. Kristi je prihvatila izazov i napisala roman "Misteriozna afera u Stajlsu", o ubistvu izvjesne Emili Ingltorp. Roman, u kojem se pojavljuje Herkul Poaro, odbilo je šest izdavača prije nego što je štampan 1920. godine, četiri godine pošto je napisan. Kuriozitet je da je prvi roman engleske spisateljice prvo objavio američki izdavač Džon Lejn, a tek u januaru 1921. godine i engleski Bodli Hed.

3. Herkul Poaro je stvaran čovek, srela ga je na neobičnom mestu

Sjajni Poaro, brkati detektiv koji je prihvatio džentlmenski pristup rješavanju zločina, mogao bi biti najpoznatija kreacija Agate Kristi. Legenda kaže da je Kristi bila inspirisana kada je ugledala Belgijanca kako se ukrcava u autobus ranih 1910-ih. Navodno je izgledao pomalo čudno, sa jako neobičnim brkovima i upitnim izrazom lica. Debi njegovog izmišljenog dvojnika u romanu "Misteriozna afera u Stajlsu" bilo je Poarovo prvo od više od 40 pojavljivanja.

4. Jednom je nestala na 10 dana, cijelo Ostrvo je tragalo za njom

Godine 1926. spisateljica, koja je već sakupila veliku i lojalnu bazu obožavatelja, napustila je svoj dom bez traga. To je mogao biti početak jedne od njenih groznih priča, posebno pošto je njen muž, Arči, neposredno prije toga priznao da se zaljubio u drugu ženu i da želi razvod. Uslijedila je policijska potraga, iako je bila nepotrebna: Agata Kristi se jednostavno odvezla iz grada u banju, vjerovatno da bi skrenula misli sa svog burnog bračnog brodoloma. Autorka to nije spomenula u svojoj kasnijoj autobiografiji; neki su spekulisali da je to bio reklamni trik, dok su drugi vjerovali u tvrdnju porodice da je doživela neku vrstu amnezijskog šoka.

5. Nije bila oduševljena nasiljem, mada je obožavala smrt

Dok je ubistvo obično potrebno da bi se pokrenula misterija ubistva, Agatina preferirana metodologija za ubijanje njenih likova bila je otrov: radila je u ambulanti tokom rata i imala je intimno znanje o farmaceutskim proizvodima. Rijetko kada su njeni protagonisti nosili oružje, a njena dva najpoznatija detektiva, gospođica Marpl i Herkul Poaro, bili su virtuelni pacifisti.

6. Imala je pseudonim i koristila ga za beletristiku

Nisu svi romani Agate Kristi imali stopu smrtnosti. Počevši od 1930. pa sve do 1956. napisala je šest ljubavnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot. Pseudonim je bio konstrukcija od njenog srednjeg imena, Meri, i prezimena njenih daljih rođaka Vestmakot.

7. Obožavala je surfovanje i bila odlična u tome

Čitaoci najlakše prepoznaju sliku Agate Kristi kao matronskog pisca misterije, ali je bilo vremena kada se spisateljica mogla uhvatiti kako jaše talase. Zajedno sa svojim mužem Arčijem, Kristi je 1922. godine krenula na putovanje, počevši u Južnoj Africi i završivši u Honoluluu. Na svakom koraku, par je progresivno usavršavao surfovanje. Neki istoričari veruju da su možda čak bili među prvim britanskim surferima koji su naučili kako da savladaju talase stojeći na dasci.

8. Nije voljela da se fotografiše

Iako je često fotografisala prirodu i predjele dok je putovala nije joj se dopadala ideja da i sama bude fotografisana. Nerijetko je odbijala molbe izdavača da joj se fotografija pojavi na omotu romana. Čini se da je više voljela da njeno lice ostane misterija čitaocima.

9. Bila je član tajnog društva

Osnovan 1928. od strane pisca Entonija Berklija, "Londonski klub za otkrivanje", bio je udruženje poznatih pisaca krimi romana u Engleskoj. Članovi su se "zakleli" da nikada neće skrivati vitalne tragove od svojih čitalaca i da nikada neće koristiti potpuno izmišljene otrove kao okosnicu zapleta. Kristi je bila član od osnivanja a 1956. je preuzela ulogu počasnog predsjednika i to pod jednim uslovom: nikada nije željela da drži govore.

10. Dala je sve od sebe da počne da puši

Iako će ubrzo steći jako lošu reputaciju, pušenje je nekada bilo veoma poželjno i poštovano. Ubrzo nakon završetka Prvog svetskog rata, Agata Kristi je izjavila da je razočarana što nije mogla da usvoji tu naviku iako je pokušavala.

11. Po kraljičinom nalogu napisala je pozorišnu dramu koja će možda na kraju ostati besmrtna

Zavjesa prvog čina predstave "Mišolovka" je podignuta u londonskom Vest Endu 1952. Više od 60 godina kasnije, i dalje se redovno izvodi. Predstava — o grupi ljudi zarobljenih u zavejanoj kolibi sa ubicom među njima — prvobitno je bila radijska priča, "Tri slepa miša", koja je napisana po nalogu kraljice Marije 1947.

12. Strastveno je voljela arheologiju

Nakon razvoda od Arčija, Kristi se udala za arheologa Maksa Malovana 1930. i pridružila mu se na redovnim ekspedicijama u Siriji i Iraku. Godine 2015. "HarperCollins" je ponovo objavio "Dođi, reci mi kako živiš", autorkine davno zaboravljene memoare iz 1946. o njenim iskustvima putovanja. Iako je pomagala svom mužu na iskopavanjima, nikada nije prestala da radi na svom pisanju: njihov omiljeni način transporta je često bio Orijent ekspres, činjenica koja je verovatno inspirisala da napiše monumentalno djelo "Ubistvo u Orijent ekspresu".

13. Najmanje jedna od izmišljenih „žrtva“ Agate Kristi bila je inspirisana smetnjom iz stvarnog života

Kada se Malovan oženio sa Kristi, bio je pomoćnik poznatog arheologa ser Leonarda Vulija. Ova činjenica je uznemirila Vulijevu ženu, koja je odbila da dozvoli Agati da ostane na iskopinama u Mesopotamiji; Malovan je bio primoran da svake noći ide vozom u Bagdad da bi vidio Agatu. Kristi je ubrzo napisala "Ubistvo u Mesopotamiji": žrtva je bila supruga direktora arheološkog polja koja je pretučena starinskim buzdovanom. Knjigu je posvetila Vulijevima, koji se više nikada nisu pridružili Malovenu u ekspediciji.

14. Možete iznajmiti kuću u kojoj je živjela

Ako želite da se osjetite kao slavna autorka, idealna prilika za putovanje je posjeta njenom nekadašnjem domu u Devonširu u Engleskoj. Nekretnina je dostupna za iznajmljivanje. Vijekovima stara kuća koju je Agata koristila za ljetnji odmor, rentira se pojedincima ili grupama za 500 dolara po noćenju. U rezidenciji je ostao dio namještaja i klavir koji su joj nekada pripadali.

15. Njujork tajms objavio je čitulju za Herkula Poaroa kada je "umro"

Kao i Artur Konan Dojl prije nje, Agata Kristi se na kraju umorila od svog glavnog protagoniste i odlučila je da ga "ubije" u romanu "Zavesa" iz 1975. godine. Reakcija na smrt Herkula Poara bila je toliko žestoka da je "The New York Times" 6. avgusta objavio „čitulju“ za lik na naslovnoj strani. Agata Kristi je umrla sledeće godine, tačnije 12. januara 1976.