Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Svetog Andreja Prvozvanog, prvog sljedbenika i prvog apostola Hristovog, koji je stradao na krstu zbog odanosti novozavjetnoj vjeri.
Sveti Andrej je apostol Carigrada i Rusije, a bio je i patron Ruskog carstva i carske porodice Romanovih.
Prema predanju, Sveti Andrej bio je stariji brat Svetog apostola Petra i učenik Svetog Jovana Krstitelja, a Jevanđelje je propovijedao u Vizantiji i Trakiji, u dunavskim zemljama, a potom u Rusiji i oko Crnog mora, u Epiru, Grčkoj i Peloponezu, gdje je stradao.
Svojim čudesnim moćima iscijelio je mnoge bolesne, među kojima i ženu carskog namjesnika u gradu Patri, koju podiže iz postelje, te ona prihvati hrišćansku vjeru.
Silno se razgnjevio zbog toga namjesnik Eteata i naredi da se Sveti Andrej razapne na krst i izbode kopljima, što i bi učinjeno. Ali ni tada nije odustao Sveti Andrej, već je tako ranjen i izmučen i sa krsta dijelio narodu korisne pouke, propovjedavši vjeru hrišćansku.
Usrdno se moleći Bogu, svoju dušu mu je predao u 62. godini života. Kako je za života iscjeljivao uboge i bolesne, tako je nastavljeno i nakon njegove smrti djelovanje njegovih čudesnih moštiju.
Svetog Andreja Prvozvanog kao svog zaštitnika proslavlja i Kraljevski dvor Karađorđevića.
Prema narodnim vjerovanjima, Sveti Andrej razgovara sa velikim životinjama i smatra se njihovim zaštitnikom. S njima razgovara, a one su mu pokorne.
Nekada su mečkari slavili Andrijevdan, vjerujući da ovaj svetac kroti medvjede kao pse, a da svijetom putuje jašući na ovoj zvijeri.
Vjeruje se da na taj dan medvjedi ne čine štetu i ne diraju ljude, zato tada ne valja ići u lov na njih. Na današnji dan valja jesti kukuruz.
U Šumadiji se ne štavi koža, niti se bilo šta sa njom radi, a u Homolju ne radi se ništa sa odjećom – da je mečke ne bi pocijepale. Zbog toga ni danas, u “moderna vremena” ne bi trebalo prati, peglati, ušivati, niti raditi bilo šta sa odjećom.
